Printaj članak

Dnevnik jedne framašice, 7.srpnja 2012.

Subota, 07. srpnja 2012.

Zanimljivo mi je što sve danas prolazi pod istinu i iskrenost. Iskrenost. To mi je jedna predivna osobina kod ljudi. Ali, primijetila sam kako se danas i grubost prema nekome da sakriti riječima: „Iskren/a sam.“ Često se daju sresti i ljudi čija je najistaknutija odlika iskrenost. Problem postane kad ta iskrenost ne daje drugima slobodu već počne izazivati strah od nečije ''iskrene reakcije''. Može li se to onda nazvati istinom? Ne želim da moje razmišljanje ispada kao čisto kritiziranje, iako jedim dijelom je kritika. Svjesna sam da sam puno puta pod krinkom iskrenosti nekoga povridila, što nije bila niti iskrenost niti istina. Jer, istina sa sobom donosi oslobađanje. Barem bi tako trebalo biti. Ako nečija istina nekome donese zarobljenost, strah, sjetu, razočaranost, onda to nije bila istina. To je samo nečiji način razmišljanja ili neka slika u koju se ova povriđena osoba jednostavno nije uklopila. U Ivanovom evanđelju kada su Isusa doveli kod Poncija Pilata, na pitanje: ''Dakle, ti si kralj?, Isus je rekao: Ti sam kažeš- Kralj sam- Ja sam se radi ovoga rodio i radi ovoga sam došao na svijet: da posvjedočim za istinu. Tko je god od istine, sluša moj glas.“ Tada Pilat Isusa upita: „Što je istina?“ ( Iv 18, 37-38) A Isus? Šuti. On je svoje rekao. Uz to je imao i moć pronicanja čovjekovog srca. I znanje da se u svačijem srcu nalazi istina. Tako i u Pilatovom. Možda griješim, ali vjerujem da je Pilat znao što je istina. I u mom se srcu nalazi istina. I ona govori samo o meni. A ta istina je da me Bog voli. Da vrijedim samim time što postojim, i da ničiju ljubav ne trebam zavrijediti. Niti da mi itko treba nametati svoj stav i mišljenje. Istina o drugima je s moje strane i relativna i subjektivna stvar. Ono što je neosporivo jest da ljudi oko mene vrijede i da svatko od njih u sebi nosi istinu. I da samim time što postoje zaslužuju da ih se poštuje i cijeni. Žalosno je da ja puno puta nisam svjedok Istine, da ne donosim Istinu, da ne rastjerujem njome mrak. Žao mi je što je tako, ali imam želju sve više i više učiti, i sve više i više donositi istinu koja oslobađa, a ne zarobljava. Jer ovo drugo nije istina.  

- framašica 3 :D