Printaj članak

Pismo hrvatskih biskupa u povodu pristupnih pregovora za ulazak Republike Hrvatske u EU

Ponedjeljak, 22. ožujka 2010.

Pismo hrvatskih biskupa u povodu pristupnih pregovora za ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju predstavljeno je na konferenciji za novinare u ponedjeljak 22. ožujka u prostorijama Tajništva Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu. Na predstavljanju su sudjelovali članovi Stalnoga vijeća HBK i članovi Biskupske komisije HBK za EU. U uvodnom dijelu predsjednik HBK đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić istaknuo je kako će objavljivanjem toga dokumenta prestati nagađanja kakav stav imaju biskupi o Europskoj uniji i o ulasku Hrvatske u EU. Nismo euroskeptici. Vjernike želimo potaknuti da prihvate stvarnost koja je krenula prije nekoliko desetljeća, a to je jedinstvo Europe, jedinstvo cijeloga svijeta, a jedinstvo svijeta je kršćanska ideja, rekao je nadbiskup Srakić. Predsjednik Biskupske komisije HBK za EU zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić istaknuo je kako se tim pismom biskupi obraćaju katoličkoj, ali i široj javnosti, te se podsjeća na činjenicu da je legitimna hrvatska vlast pokrenula proces ulaska Hrvatske u EU i da se o tome vode pregovori. To konstatirajući, želimo ukazati na ono što donosi prednost na tom putu, ali i na neke moguće probleme koji se pojavljuju, rekao je kardinal, te istaknuo sadržaj Pisma koje se sastoji od četiri dijela. U prvom se tako ističe što su željeli utemeljitelji EU, potom u drugom dijelu kako na Europsku uniju gledaju rimski prvosvećenici. U trećem dijelu govori se o problemima i perspektivama Europske unije, dok posljednji dio predstavlja odnos Hrvatske prema Europskoj uniji. Europska unija nije od jučer, počeci joj sežu u razdoblje nakon II. svjetskog rata, a sama ideja o povezivanju i zajedništvu rodila se u onom dijelu Europe koji nije bila pod komunizmom, rekao je kardinal, te podsjetio kako su utemeljitelji Europske unije inicijativu pokrenuli iz perspektive vjere za dobro Europe i čovjeka. Također je podsjetio kako je papa Ivan Pavao II. bio jedan od prvih koji je na području Europskog kontinenta počeo govoriti o ujedinjenoj Europi i to u doba komunizma kad to nije bilo ugodno čuti. Svi pape nakon II. svjetskog rata načelno su pozitivno gledali na zajedništvo europskih naroda i država. No, upozoravali su i na neke probleme. Posebno su Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. više puta na razne načine pozdravili nastojanje Hrvatske da uđe u Europsku uniju, ali su istodobno upozoravali da treba sačuvati svoj identitet. I po tom poštovanju prema svojoj baštini, Hrvatska je pozvana dati svoj prinos Europskoj uniji, istaknuo je kardinal Bozanić. Riječki nadbiskup Ivan Devčić upozorio je na posebnost Europske unije, jer je to prvi puta u povijesti udruživanje naroda i država na temelju dobrovoljnoga pristupa. Također se ističe i demokratsko funkcioniranje unutar same EU i činjenica da su postupci glasovanja i odlučivanja regulirani. Dosadašnjim pak širenjem Unije djelomično se ostvario san Ivana Pavla II. da Europa bude ujedinjena od Atlantika do Urala. Crkva, slijedeći Ivana Pavla II., ima viziju jedne Europe. U Pismu govori o tome da je EU nastala kao jamstvo trajnog mira između naroda u Uniji, te se ističe njezina ekonomska stabilnost. To su neke od prednosti i perspektiva koje jamče uspjeh, rekao je nadbiskup Devčić. Govoreći o problemima, istaknuo je nacionalizme, značajne gospodarske razlike među članicama, neslaganja o gospodarsko-socijalnoj i vanjskoj politici, neprincipijelne postupke. Također se izražava bojazan za manjine i njihovu budućnost, jer one ne bi smjele nestati, treba ih se čuvati i štititi, jer su temelj europske solidarnosti. Tu valja istaknuti i gubitak vrijednosti koji se primjećuje u sadašnjoj EU i s time je povezan gubitak kršćanskoga spomena i baštine, što prati agnosticizam, a tu je i pitanje gubitka kršćanskoga morala, pobačaj, eksperimentiranje s embrijima, eutanazija, istospolni brakovi, odbacivanje kršćanskih simbola. Nadbiskup Devčić istaknuo je kako se u 14. broju govori o ulozi Crkve. Crkva se ne odriče javnog poslanja u promicanju ljudskog dostojanstva, slobode vjere i savjesti, poštivanja života, braka i obitelji, zalaganja za opće dobro čovjeka, kako na ekonomskom, političkom i društvenom tako i na kulturnom, odgojnom i obrazovnom polju. Crkva ne bježi od nove Europe, ne bježi od približavanja, ali na svoj specifičan način daje svoj prinos širenjem Radosne vijesti i Evanđelja, tj. Krista koji ruši sve prepreke, rekao je nadbiskup Devčić. Imenovani zadarski nadbiskup Želimir Puljić osvrnuo se na posljednje poglavlje vezano uz odnos Hrvatske i Europske unije. Istaknuo je da Europa i Europska unija nije isto, a Europa nije samo zemljopisna, nego povijesna i kulturalna stvarnost, koja je opečaćena kršćanstvom. U Europi nismo stranci. I nismo bez "osobne iskaznice i osobne prtljage". Prepoznatljivi smo po vlastitom imenu, po kojem nas i drugi prepoznaju, a tako prepoznati na taj se poziv s ponosom odazivamo. Samo takvi, s vlastitim imenom i identitetom, kulturom i poviješću, možemo s drugima, u međusobnu uvažavanju i poštovanju, izgrađivati novi europski dom, utemeljen na istini o čovjeku. Zato nam nije svejedno kakva će nova Europa biti, hoćemo li u njoj moći prepoznati sebe, svoju prošlost i sadašnjost, ali i s povjerenjem i nadom gledati u budućnost, istaknuo je nadbiskup Puljić, te upozorio da stoga kao hrvatski narod i država imamo pozitivan prinos i poslanje u Europi, čuvajući istinu o čovjeku, braku, nedjelji i svim vrijednostima koje su izričito kršćanske. Odgovarajući na pitanja novinara, predsjednik Biskupske komisije HBK za EU kardinal Bozanić posebno je istaknuo važnost dobre informiranosti te upozorio kako se često pod zastavom Europske unije i potrebe ulaska u EU nude razni sadržaji s kojima nemaju veze strukture EU. Stoga je potrebno uočiti i isticati što spada na EU, a što na nacionalne vlasti i kompetencije. Odgovarajući na novinarska pitanja o Papinu pastirskom pismu irskim katolicima, kardinal Bozanić je istaknuo da je pismo došlo u trenutku kada je trebalo, a da kada Papa govori onda to čini uime cijele Crkve i hrvatski biskupi stoje iza njegovih riječi. Kardinal je također istaknuo da se Crkva ravna prema Kodeksu kanonskoga prava a budući da se kod pedofilije radi o civilnome krimenu, svi koji imaju saznanja o tako čemu dužni su to prijaviti civilnim vlastima i griješi svatko tko zataškava. Jednako kao kada se nešto dogodi u školi, vojci ili policiji i pri tome svi trebaju biti u istome odnosu jer svi imaju u društvu ista prava i dužnosti. Zagrebački je nadbiskup upozorio da su to teške stvari i tome se mora pristupati odgovorno, a ne ideološki, i to s nastojanjem da se takvo što u društvu ne javlja i ne ponavlja. U javnosti se o tome selektivno govori, a treba se pristupati na isti način prema svima, rekao je kardinal.

- www.ika.hr