Predstavljen Hrvatski franjevački biografski leksikon
Ponedjeljak, 14. lipnja 2010. | Broj čitanja: 129

U dvorani sv. Franje na Kovačićima predstavljen je 9. lipnja Hrvatski franjevački biografski leksikon. Izdavači Leksikona, na čijem je nastanku uz uredništvo sudjelovalo i 99 autora, su Vijeće franjevačkih zajednica Hrvatske i Bosne i Hercegovine i Leksikografski zavod Miroslav Krleža.


Okupljene je pozdravio domaćin provincijal Bosne Srebrene fra Lovro Gavran, zahvalivši izdavačima na objavljivanju toga doista vrijednog djela. Provincijal Hercegovačke franjevačke provincije i predsjednik Vijeća franjevačkih zajednica u HR i BiH fra Ivan Sesar istaknuo je kako se još od 18. stoljeća u pojedinim franjevačkim zajednicama nastojalo prikupiti i objaviti podatke o pojedinim franjevačkim likovima, što je na određeni način poslužilo izradi Leksikona. Stoga je Leksikon povijesno djelo kako za Franjevački red u republikama BiH i Hrvatskoj tako i za leksikografiju uopće, kruna rada i zahvala ne samo u njemu zapisanim suradnicima nego i svima onima koji su baveći se tom tematikom pridonijeli njegovu nastanku, istaknuo je Sesar.
Uime Leksikografskog zavoda prisutnima se obratio ravnatelj Bruno Kragić, osvrnuvši se na same početke suradnje Zavoda i franjevačkih zajednica te rekavši kako je Zavodu bila čast sudjelovati na objavljivanju knjige.


Provincijalka Školskih sestara franjevki Bosansko-hrvatske provincije s. Ivanka Mihaljević, istaknuvši važnost izdavanja Leksikona za hrvatsku i biografiju uopće, osvrnula se na prisutnost ženskih franjevačkih likova u Leksikonu.


Dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu Ivo Komšić iznio je, između ostalog, primjedbu što u Leksikonu nema nekih znamenitih franjevačkih likova novije povijesti, a na kraju predstavljanja Pejo Ćošković, jedan od urednika, dao je odgovore na postavljena pitanja i primjedbe te upoznao prisutne s metodologijom rada i nastanka toga djela.


Leksikon, koji je svojevrsna povijest franjevačkih zajednica na prostoru republika BiH i Hrvatske, tiskan u povodu obilježavanja 800. obljetnice utemeljenja Franjevačkog reda, na 589 stranica donosi podatke o radu i životu više od 2000 sljedbenika franjevačke karizme, te čitatelja upoznaje s njihovim višestoljetnim radom na pastoralnom, kulturnom i humanitarnom polju. Biografije su navedene abecednim redom po biografskim načelima, uz određene specifične karakteristike. Riječ je o vrlo zahtjevnom projektu te prvom djelu takve vrste na čijem su izdavanju, uz pomoć Leksikografskog zavoda, aktivno sudjelovali pripadnici franjevačkih zajednica. Knjiga predstavlja kvalitetan priručnik budućim istraživačima franjevačke prošlosti na našim područjima kao i polaznu točku za sve buduće projekte takve vrste.

- ika.hr
 Facebook  Myspace RSS    |   E-mail  Print
Ostali članci:
» Fra Miljenko Mika Stojić preuzeo dužnost ravnatelja Caritasa BK BiH
30/08/10 | Broj čitanja: 48 | Autor: ika.hr
» U Auschwitzu obilježena 69. obljetnica smrti sv. Maksimilijana Kolbea
16/08/10 | Broj čitanja: 50 | Autor: kriz-zivota.com
» Generalni ministar Reda Manje braće uputio pismo klarisama
14/08/10 | Broj čitanja: 60 | Autor: ika.hr
»  Počinje tradicionalni Franjevački hod
25/07/10 | Broj čitanja: 163 | Autor: IKA
»Arhiva Fokusa«
Najčitanije novosti
» Teo nam je 'razmišljao'
01/09/10 | Čitanja: 206
» Najavljujemo: 'Upisi u Framu'
29/08/10 | Čitanja: 188
» Framašica - danas časna sestra
03/09/10 | Čitanja: 153
» Sveta Misa za našeg pokojnog brata
31/08/10 | Čitanja: 140
» Počela je nova framaška godina
04/09/10 | Čitanja: 101
Stol riječi
Dječak je želio sresti Boga. Znao je da treba dugo putovati do mjesta gdje on živi, pa je zato spremio svoju prtljagu s omiljenim kolačićima i pakiranjem od 6 boca voćnog soka te započeo svoju pustolovinu.   Kad je odmakao tri reda kuća, susreo je nekog starca. Sjedio je u perivoju i mirno hranio nekoliko golubova. Dječak je sjeo blizu njega i otvorio svoju prtljagu. Upravo se htio osvježiti voćnim sokom kad spazi da starac izgleda gladan, pa mu ponudi jedan kolačić.   Starac ga je zahvalno primio i nasmiješio se dječaku. Njegov je osmijeh bio tako prijateljski da je dječak zaželio ponovno ga vidjeti, pa mu je sada ponudio bočicu voćnog soka. Starac mu se ponovno nasmiješio. Dječak je bio izvan sebe. Sjedili su čitavo popodne jedući i smijući se, bez da su izgovorili jednu jedinu riječ.   U međuvremenu se smračilo, dječak je osjetio umor i ustao je da pođe, ali tek što je napravio nekoliko koraka okrenuo se, potrčao natrag do starca i snažno ga zagrlio. Starac mu je darovao najveći smiješak do sada.   Kada je dječak ubrzo otvorio vrata svoje kuće, majka je bila iznenađena radošću na njegovom licu. Upitala ga je: »Što je to što si danas učinio da te je tako razdragalo?« Odgovorio je: »Objedovao sam s Bogom«. No, prije nego što je njegova majka uspjela odgovoriti, dodao je: »Znaš što! Bog ima najljepši osmijeh koji sam ikada vidio«.   U međuvremenu starac, također prožet radošću, vratio se kući. Njegov je sin bio začuđen odsjajem mira na njegovu licu i upitao ga je: »Tata, što je to što si danas učinio da te je tako razdragalo?« Odgovorio je: »Jeo sam kolačiće u perivoju s Bogom«. Za svaki slučaj, prije nego što je njegov sin odgovorio, dodao je: »Znaš što! Puno je mlađi nego što sam mislio.«  
Naša La Verna
Ne znam što, ali nešto me vuklo unutra, kao da mi je ova kamena lipotica progovarala: „Dođi“. Ušao sam, pogled mi zastade na uvenulim ružama kod Gospina kipa. Išao sam kroz sredinu između klupa. Na jednoj sam vidio lijepu, bijelu krunicu: „Sigurno je ostala nekoj našoj dobroj baki“ – pomislih.   Stigao sam na vrh i sjeo u klupu najbliže Tebi. Osvrćem se oko sebe. U crkvu ulaze neki od mojih kolega iz škole pomoliti se za dan koji slijedi. Ja se još uvijek osvrćem ne znajući gdje zaustaviti svoj pogled pun čežnje. Ovaj veliki kameni stup svojom masivnošću mi zaklanja mojega sveca, ne vidim Franju, ali osjećam ga. Ovo je sveto mjesto, ovo je naša Porcijunkula, ovdje Franjo zveči radošću i nakon 800 godina. Ovdje je onaj ponizni duh zapečaćen nevinom krvlju i mirisom žrtava paljenica, ovdje se umiralo da bi se živjelo. A Ona je sve to gledala; i plakala i jaukala, ali i svojim zagovorom štitila, jer ovo je Njezin Brig, Njezin – Brig Gospe u plavom.   I ti si tu, kao nigdje do sada, Gospode moj, snago moja. Gledam u ono svijetlo što sjaji nebeskim sjajem iznad Tabernakula i klečim. Ovo je moje utočište, ovdje crpim snagu za svoj život. Naviru mi uspomene: Polnoćke, Gospojine, pričesti, krštenja, krizme i vjenčanja; zavjetovanja i moja Obećanja. I sve ovdje pred mojim Gospodinom na Njezinom Brigu, pod očinskim zagrljajem Bosonoga sveca.   Ovdje smo pred Tobom, Gospodine. Hvala ti za sve i oprosti što te nismo dostojni. Stoga te samo jedno molim: Daj da zauvijek mognem ovdje pred Tobom klečati s radošću čiste franjevačke duše. Očuvaj me, Gospodine, i sve nas. Daruj nam mir za kojim je sv. Otac Franjo toliko čeznuo i samo ga u Tebi našao. Dopusti mi da budem poput Franje. Ljubim te Oče nebeski!